Zdrav govorni razvoj počinje u ranoj fazi I tada je poželjno svoje dijete osluškivati i pričati mu. Mnogi roditelji su u nedoumici kada prvi put posjetiti logopeda. S druge strane, neki se čak pitaju da li je djetetu uopšte potreban logoped. U stranim zemljama pregled logopeda je redovan i uobičajen kao što je to pregled pedijatra. “Takva praksa treba biti i u Bosni i Hercegovini”, smatra Sanjin Husić, logoped I surdoaudiolog.
“I ukoliko je sve uredu s govorom, kontrolni i prvi pregled trebalo bi obaviti kada dijete napuni tri godine. Ako roditelj primijeti da kod djeteta dobi dvije godine i šest mjeseci nema nikakvog govora, slogova, riječi, ako ima samo gukanje ili nema ni toga, roditelj bi trebao dijete dovesti logopedu. Najdalje, kada treba posjetiti logopeda je i kada primijetimo da kod djeteta nije uredan govor spram dobi djetetovih vršnjaka, do četiri godine. To je neka krajnja faza. Sve nakon toga se može smatrati da smo dijete kasno doveli stručnjaku, a u zavisnosti o kojim poremećajima ili odstupanjima je riječ”, mišljenja je Husić.
Vježbati kod kuće ili tražiti pomoć stručnjaka?
Iako kod djeteta primijetite govorno odstupanje, neki od vas vjerovatno smatraju da logoped nije neophodan i da će se vremenom govor ustabiliti ili ćete pokušati samostalno raditi s djetetom. Međutim, prije toga potrebno je znati da li je korijen glasa ispravan.
„Ukoliko se radi o uobičajenim artikulacijskim odstupanjima, mnogi roditelji smatraju da prije pete godine dijete ima pravo skoro da ne poznaje sve glasove. Međutim, moramo znati da li je dijete naučilo ispravno korijen glasa ili nije. Ako primijetimo da dijete izgovara glasove jako distorzovano, jako šumno, treba se što ranije odvesti logopedu jer u velikom broju slučajeva takav način izgovora djeca ne mogu samostalno ispraviti. Naročito kada je riječ o bilateralnom sigmatizmu. Tu je definitivno potrebna stručna pomoć“.
„Ako roditelj primijeti da dijete nefluentno govori, tj. da se javlja određeni vid mucanja, može se tolerisati do četvrte godine, ali bi tada trebali posjetiti logopeda te da se utvrdi da li se tu radi o razvojnom ili pravom mucanju. U praksi je primijećeno da muška djeca imaju češće nefluentnosti u govoru u odnosu na djevojčice“, kaže Husić.
Ako roditelji znaju da je dijete rođeno sa nekom anomalijom ili ako se radio operativni zahvat na govornim organima djeteta, te ukoliko primijete da dijete ne reaguje na zvukove, također bi bilo poželjno najkasnije do treće godine dovesti dijete stručnjaku. Još jedan od pokazatlja kada treba posjetiti logopeda je ukoliko dijete ima hrapaviji glas u odnosu na vršnjake.
Neophodno je znati da dijete do pete godine bi trebalo usvojiti gramatiku. Ako primijetimo da kod djeteta sklop riječi u rečenici nije ispravan, ili da deklinacija padeža nije uredna, treba raditi na tome.
Ukoliko dijete koristi strane riječi a ne razumije ih na maternjem jeziku, tu već imamo znakove bilingvizma.
(kinder.ba/A. A.H.)
foto: pixabay