Ekrani u našem domu su naša svakodnevnica. Postali su i produžena ruka u odgoju. Epidemija, osim što je sa sobom donijela mnoge neprilike, također je nametnula i novi oblik u odgoju i obrazovanju. Mnoga istraživanja su sprovedena na temu korištenja medija i pokazala su da pretjerano korištenje mobitela, tableta ili računara nosi sa sobom i posljedice, naročito u ranom razvoju djeteta.
Koje su najčešće posljedice pretjeranog korištenja medija?
Sanjin Husić, logoped i surdoaudiolog, navodi da su najčešće posljedice pretjeranog korištenja ekrana sporiji razvoj govora, lošija socijalizacija sa drugom djecom, sporiji razvoj kognitivnih funkcija, slabija pažnja na osnovu koga se temelji prethodno navedeno. Kod takve djece može se javiti da su impulsivna, neurotična, razdražljiva i primijetno je da njihov opći razvoj ne prati vršnjake.
Kako roditelji trebaju reagovati?
Ukoliko djeca češće posežu za mobitelima, tabletima i drugim medijskim sredstvima i postaju skoro ovisni o ekranima, roditelji svakako trebaju reagovati. Preporuke su da djeca smiju koristiti medijska sredstva najviše od pola sata do sat uz kontrolu sadržaja od strane roditelja. Ukoliko je kod djeteta ustanovljeno odstupanje u razvoju pažnje, preporuke se da roditelji u potpunosti obustave emitiranje medisjkih sadržaja te da se obrate stručnjaku.
Kada djeca prate medijske sadržaje, bilo da su crtići ili edukativne emisije za djecu, poželjno je da roditelji zajedno s djecom prate iste sadržaje i da ih propituju o radnji koja se odvija na malim ekranima. Ukoliko djeca sami gledaju crtiće dešava se jednosmjerna komunikacija koja nije povoljna za razvoj djeteta. Komunikacija je neophodna za usvajanje govora a za to je potreban razgovor. Zaustavite crtić na trenutak i pitajte dijete šta se dešava u crtiću, koji mu se lik sviđa, šta on radi, koje boje vidi na ekranu i sl.