Ukus mlijeka se mijenja zajedno s hranom koju majka dojilja pojede. No, bez brige, sve te ukuse je beba već probala tokom devet mjeseci trudnoće dok je boravila u majčinu trbuhu.
Premda je činjenica da neke namirnice mogu promijeniti okus mlijeka, mnogim se bebama sviđa ta različitost okusa. Vjerojatno zato što su još tokom boravka u majčinu trbuhu osjetile te okuse. Naime, fetus proguta dio amnionske tekućine prije rođenja. Moguće je da dijete bude nemirno tokom dojenja ili da ima pojačane vjetrove nakon što pojedete određenu vrstu hrane. Ako primijetite pravilnosti, izbjegavajte tu hranu nekoliko dana. To mogu biti čokolada, začini kao što su cimet, češnjak, curry, chili, jagode, kivi, ananas, luk, kupus, cvjetača, brokula, krastavci, paprika te voće s laksativnim učinkom kao što su borovnice, maline i šljive.
Agrumi i sokovi od agruma mogu iritirati želudac bebe te dovesti do grčeva, povraćanja, proljeva ili kožnog osipa. Kravlje mlijeko i mliječne prerađevine, jaja, pšenica, kukuruz, riba, kikiriki i lješnjaci mogu pak izazvati alergijsku reakciju. Ako posumnjate da dijete ima nekih poteškoća zbog hrane koju ste pojeli, to je vjerojatno nešto što ste uzeli od dva do najviše šest sati prije dojenja. Posavjetujte se s ljekarom o tome trebate li neku hranu izbaciti iz jelovnika. Ako duže izbjegavanje određene hrane može izazvati neravnotežu hranjivih tvari u vašem organizmu, možda ćete morati uzimati dodatke prehrani.
Šta jesti?
Tijelo majke koja doji ima unutarnji sat koji prati periode hranjenja djeteta, stoga je moguće da osjećate pojačanu glad. Najbolje su rješenje manji obroci koji sadrže sve hranjive sastojke, mješavinu proteina, ugljikohidrata i masnoća te zdravi međuobroci. Prednost dajte cjelovitim žitaricama, svježem voću i povrću. Tako nećete gladovati i imat ćete dovoljno energije za brigu o djetetu. Kad je riječ o masnoćama, savjetuje se uzimanje maslinova, repičina i ribljeg ulja, a zdrave masnoće sadrže i avokado, masline, lješnjaci, bademi, susamove i suncokretove sjemenke.
Ukupan broj dnevnih kalorija ne bi trebao prelaziti 2500, no nemojte se previše opterećivati brojevima, nego pratite potrebe svog tijela.
U obzir treba uzeti vašu uobičajenu tjelesnu masu, količinu kretanja, metabolizam i učestalost podoja. Ako je moguće, jedite što raznolikije i birajte hranu iz ekološkog uzgoja te nastojte na minimum svesti izlaganje pesticidima i insekticidima te drugim hemikalijama koje se nalaze u hrani koju jedete. Dokazano je da se najviše pesticida nalazi u jabukama, celeru, jagodama, breskvama, špinatu, nektarinama, grožđu, krompiru, borovnicama i zelenoj salati, a najmanje u luku, kukuruzu, ananasu, avokadu, šparogama, grašku, mangu, patlidžanu, kiviju, kupusu, lubenici, slatkom krompiru, grejpu i gljivama.
Ringeraja.ba